
Porodila sam se prije 4 mjeseca, rodila carskim rezom dvije djevojčice. Od prvog dana umjesto sreće osjećala sam neki nemir. Ponašanje mog muža, sa kojim sam već 5 godina u braku mi je bilo čudno. U početku sam mislila da je zbog prinova u kući, ali vremenom sam sve više sumnjala da ima
Nisam znala u kojoj je sobi, a znala sam da me na recepciji neće tako lako pustiti, pa sam im rekla da me mušterija čeka, da kasnim i da sam zaboravila broj sobe, pa ako mogu da mi pomognu. Sreće uspjelo mi je i pustili su me. Pokucala sam i nakon par sekundi otvorila su se vrata, moj muž, kada me je vidio preblijedio je, skamenio se, bez da sam ga išta pitala prošla sam i u sobi zatekla moju vjernu prijatlejicu, ženu kojoj sam toliko vjerovala da sam je zamolila da mi prati muža. Vratila sam se kući i iz kuće izbacala sve muževe stvari. Potruditi ću se da nikada u životu više ne didi blizanke, tata mi je advokat i mislim da ću uspjeti. Uništiti ću mu život, neće imati za koru hljeba. Patiće čitav život, ne zna sa kim se zakačio…
0 komentari:
Objavi komentar